Celuloza

Celuloza kao toplinska izolacija


Celuloza je najčešći organski sastojak na zemlji. Kemijski, to je polisaharid (šećer) i čini oko 33% svih biljaka. Za industrijsku primjenu se dobiva iz drveta (gdje čini 40-50% udjela) i pamuka (gdje ima 90% udjela).


PROIZVODNJA

Celuloza se za izolacijsku primjenu u građevinarstvu dobiva od biljnih vlakana i njihovih prerađevina kao što su: stare novine, karton, pamuk, slama, piljevina, konoplja, klipovi, pamučni i laneni tekstil i sl. Najveći udio u gotovoj celuloznoj izolaciji imaju reciklirane i otpadne sirovine (75-85% je reciklirani papir), kojima se dodaje 15% borove soli. Borova sol je prirodni mineral koji se dodaje za negorivost, te kao insekticid i fungicid.

Proizvodni postupak je vrlo kratak i traje manje od 10 minuta uz potrošnju vrlo malo energije (nema vrućih postupaka).

Film o proizvodnji možete vidjeti ovdje >>>


PRIMJENA

Celuloza ima odlične toplinske karakteristike, slične mineralnoj vuni. Posebno je značajno da se izolacijska svojstva povećavaju s padom temperature! Zvučna izolacijska svojstva su puno bolja nego kod mineralne vune, jer je celulozna izolacija od nje oko tri puta teža. Osim toga, ugrađena celulozna izolacija donosi 55% bolju otpornost konstrukcije na požar u odnosu na mineralnu vunu.

Ugrađuje se u obliku: slobodnih čestica (upuhivanjem), vezanih čestica (špricanjem), filca (ručnom postavom) i ploča (ručnom postavom).

Ugradnja upuhivanjem   Ugradnja upuhivanjem
ugradnja upuhivanjem

Ugradnja špricanjem   Ugradnja špricanjem
Ugradnja špricanjem
ugradnja špricanjem

Kod ugradnje upuhivanjem slobodnih čestica potrebno je što bolje zatvoriti konstrukciju kako ne bi došlo do curenja materijala kroz spojeve, pukotine i otvore. Tada može doći i do stvaranja prašine u prostoru i loše izvedenim instalacijskim kanalima (npr. ventilacijskim). Nedostatak ovakve primjene je slijeganje do kojeg može doći u vertikalnim konstrukcijama (zidovima i strmim kosim krovovima).

Ugradnja špricanjem vezanih čestica je kvalitetnija jer je manja vjerojatnost pojave zračnih džepova, a ugrađeni materijal je gušći, pa ima bolje izolacijske vrijednosti. Nedostatak je potrebno vrijeme sušenja vode u samom materijalu.

Iako prilikom ugradnje može izgledati kao vrlo neuredan materijal s mnogo otpada, činjenica je potpuno suprotna. Sav otpadni materijal se na kraju ugradnje usiše nazad i spreman je za ponovnu ugradnju kao nov. Kod celulozne izolacije nema otpada.

Ugradnja u potkrovlju


KARAKTERISTIKE

Toplinska provodljivost: λ = 0,033-0,040 W/mK
Klasa zapaljivosti: B 2 (normalno gorivi materijal)
Normalna vlažnost: 12%
Faktor otpora prolazu vodene pare: µ = 1-2

Gustoća:

Upuhivanjem, i naročito špricanjem, celulozna izolacija potpuno obavija konstrukciju i ne ostavlja zračne džepove koji su uzrok kasnijih toplinskih mostova i smanjene izolacijske vrijednosti cijele konstrukcije.

Usporedba ugrađene mineralne vune i celulozne izolacije
usporedba ispunjenosti konstrukcije između mineralne vune i celuloze

Drvene konstrukcije izolirane celulozom imaju povećanu otpornost protiv požara. Za to je zaslužna borova sol i vrlo mala količina zraka koja ostaje zarobljena u izolaciji, što je potvrđeno u stvarnosti izvedenim eksperimentom.

Film o usporedbi zapaljivosti konstrukcija možete vidjeti ovdje >>>


EKOLOGIJA

Celulozna izolacija je prirodni materijal za čiju je proizvodnju potrebno vrlo malo energije. Usporedbe radi, 20-40 puta manje od energije potrebne za proizvodnju mineralnih vuna. Uglavnom se izrađuje iz recikliranih i otpadnih sirovina, što joj daje dodatnu ekološku vrijednost. I sama se jednostavno reciklira, te se bez dodatne prerade može ponovo ugraditi u konstrukciju.


PREDNOSTI:

NEDOSTACI:

Celulozna toplinska izolacija u zidu


NA POČETAK NA POČETAK