Slama

Slama


Slama se u građevinarstvu upotrebljava od kamenog doba. Zbog svojih dobrih toplinskih karakteristika, dostupnosti, male cijene i trajnosti se koristila kao konstruktivni element za izgradnju zidova, ali i kao pokrov. Naravno, pronalaskom brojnih savršenijih građevinskih materijala je pomalo pala u zaborav. Izumom stroja za baliranje sredinom 19. st. se vraća u upotrebu, uglavnom u Americi, Njemačkoj, Austriji i Australiji.

Novu renesansu proživljava u današnje vrijeme kada ekološke i financijske prednosti slame postaju sve važniji faktor u gradnji.


PROIZVODNJA

Slama se proizvodi sušenjem stabljika raznih biljaka (pšenica, ječam, raž, zob, riža i dr.). Same stabljike su najčešće nusprodukt u prehrambenoj i tekstilnoj industriji. Sušenje se može odvijati prirodno (na zraku) ili ubrzano (u sušarama). Proizvodni postupak je vrlo kratak uz potrošnju vrlo malo energije (nema vrućih postupaka). Kod ugradnje rastresite slame se osušene stabljike strojno usitnjavaju i pakiraju u vreće ili direktno ugrađuju u konstrukciju. Ako se koriste bale, osušene stabljike se u njih pakiraju strojevima za baliranje. Tipizirane su dvije veličine bala i povezuju se s dva ili tri poveza od špage, žice ili plastike.

Dimenzije bale
standardne dimenzije trožično i dvožično povezanih bala

U novije vrijeme se sve više koriste reciklirani materijali i drveni otpad kojim se dopunjavaju bale, a za povećanje nosivosti se proizvode predkomprimirane bale visoke gustoće (blokovi).


PRIMJENA

Slama se može koristiti u funkciji samo toplinske izolacije, ali i kao strukturalni nosivi element zgrade. Kao toplinska izolacija, može se slagati kao obloga izvana ili kao ispuna unutar nosive konstrukcije. Često se kombinira s drvenom nosivom konstrukcijom jer se tako ostvaruje potpuno prirodna struktura. Može biti slagana u bale ili usitnjena i napunjena u prethodno pripremljene slojeve (džepove).

Bale kao ispuna

Nosivi zidovi od slame se najčešće izvode s balama koje imaju linearnu nosivost do 900 kg/m, ali se mogu raditi i od predkomprimiranih bala visoke gustoće (blokova) koje imaju linearnu nosivost i do 6.000 kg/m, pa i više. Prije slaganja zida potrebno je osigurati čvrstu podlogu (temelje) i razdvajajući sloj, najčešće hidroizolacijsku traku, da se spriječi vlaženje slame iz tla. Bale se slažu s izmaknutim priljubnicama, a poželjno je koristiti neku od metoda za dodatno povezivanje na spojevima (umetke ili poveznice od drveta, žice, plastike i dr.).

Nosivi zidovi od slame  Nosivi zidovi od slame  Nosivi zidovi od slame
nosivi zidovi od slame

Zidovi se ne ostavljaju otvorene strukture, već se ili rabiciraju i žbukaju, ili zatvaraju laganim pregradama (gipskartonske ploče, OSB ploče, raznim fasadnim oblogama i sl.). U slučaju žbukanja nije preporučljivo upotrebljavati cementnu žbuku, jer ona ima malu propusnost vodene pare pa može doći do zadržavanja vlage unutar slame, kondenzacije i truljenja.

Ručno žbukanje  Strojno žbukanje
ručno - žbukanje zidova od slame - strojno

Iako kuće od slame prvotno asociraju na rustikalnu gradnju i romantično oblikovanje, to ne mora biti slučaj. Oblikovanje može biti podređeno nepravilnim, organskim zidnim površinama koje imaju zaobljene i raspjevane kuteve, ali moguća je i gradnja vrlo moderno oblikovanih zgrada.

Kuća od slame  Kuća od slame  Kuća od slame  Kuća od slame
primjeri vanjskog izgleda kuća od slame

Isto vrijedi i za interijere u kućama od slame, koji također mogu biti različitog stilskog izričaja. Jedino bi morali biti u skladu s vanjskim izgledom kuće zbog dobrog ukusa u oblikovanju.

Interijer u kući od slame  Interijer u kući od slame  Interijer u kući od slame  Interijer u kući od slame 
primjeri interijera u kućama od slame


KARAKTERISTIKE

Toplinska provodljivost: λ = 0,035-0,09 W/mK
Klasa zapaljivosti: B 3 (brzo gorivi materijal)
Maksimalna prihvatljiva vlažnost: 20-25%
Faktor otpora prolazu vodene pare: µ = 2
Gustoća: oko 100 kg/m3

Slama ima relativno dobru toplinsku i zvučnu izolacijsku moć. Kako se zbog načina proizvodnje i ekonomičnosti slama najčešće ugrađuje u balama, debljina konstrukcije je jednaka širini bale (oko 46cm ili 60cm). U toj debljini su toplinski i zvučni učinci izvrsni.

Nezaštićena slama u konstrukciji je osjetljiva na požar i glodavce. Zaštita se izvodi pravilnim odabirom materijala i kvalitetnom izvedbom obloge (unutarnje i vanjske). Kod žbukanja, žbuka mora biti kvalitetno pripremljena i nanesena, te dovoljno debela. Ako je slama zatvorena u laganu konstrukciju, ova mora biti odgovarajuće vatrootpornosti.

Razgradnja samog biološkog materijala, truljenje, je najveća opasnost za konstrukciju od slame. Uzrokuju ga mikroorganizmi, a za taj proces je neophodna ukapljena voda. Truljenje se zato pojavljuje kod prodora vode u unutrašnjost konstrukcije od slame, bilo loše izvedenim detaljima oko krova, prozora, vratiju i podnožja zgrade, bilo usljed okoline s relativnom vlažnošću blizu 100%. Istraživanja su pokazala da u većini slučajeva do truljenja dolazi usljed prodora vode. Utjecaj okoline s visokom relativnom vlažnošću može biti problem jedino ako je onemogućena difuzija kroz stijenke konstrukcije (nakupljanje vlage) ili ako dolazi do strujanja hladnog zraka unutar konstrukcije (kondenzacija u konstrukciji).

Naročita se pažnja zato treba voditi kod projektiranja i izvedbe:

Pripremljena konstrukcija za žbukanje  Pripremljena konstrukcija za žbukanje
konstrukcija pripremljena za žbukanje - spojevi zatvoreni folijom ili zapunjeni PU pjenom

Slamu odlikuje vrlo povoljna cijena. Naročito ako je proizvodnja bala u blizini mjesta gradnje, jer troškovi prijevoza mogu imati veliki udio u konačnoj cijeni. Na sreću, proizvodnja slame je rasprostranjena djelatnost, pa je dostupna u gotovo svim područjima, a čak i kod većih udaljenosti još se uvijek radi o jeftinom građevinskom materijalu.

Ako su svi gore navedeni uvjeti zadovoljeni, toplinska izolacija i konstrukcija od slame predstavljaju jednostano, trajno, jeftino, zdravo i ekološko graditeljsko rješenje.


EKOLOGIJA

Slama je jedan od ekološki najprihvatljivijih materijala u graditeljstvu. Potpuno je prirodan, obnovljiv, biorazgradiv, paropropusan i cijenovno povoljan materijal. Proizvodi se od nusproizvoda, a u proizvodnji zahtjeva vrlo malo energije.


PREDNOSTI:

NEDOSTACI:

Kuća od slame


NA POČETAK NA POČETAK